U Europskoj uniji u tijeku je programiranje novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028.-2034. Hrvatska obrtnička komora (HOK) aktivno sudjeluje u ovom procesu kroz rad u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) i krovnoj europskoj organizaciji malih i srednjih poduzeća SMEUnited.
Kroz te forume HOK je iznio niz prijedloga i primjedbi na nacrt stajališta o VFO-u. Posebno je važno istaknuti da je u dokument preporuka SMEUniteda “SMEs in Cohesion Policy after 2027” uvršten naš prijedlog da se uvede pojednostavljen i malim obrtima i poduzećima prilagođen model provedbe, uz posebne natječaje za mikro obrte i poduzeća kako bi im se osigurala bolja mogućnost sudjelovanja.
Novi prijedlog Europske komisije
Europska komisija u srpnju je predstavila prijedlog novog VFO-a koji predviđa proračun od gotovo 2 bilijuna eura. Struktura se temelji na tri glavna stupa:
- Nacionalni i regionalni partnerski planovi (865 mlrd. €) obuhvaćaju kohezijsku politiku, poljoprivredu i socijalne ciljeve, s naglaskom na potporu slabije razvijenim regijama
- Konkurentnost, prosperitet i sigurnost (590 mlrd. €) s fokusom na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i jačanje europske obrane
- Globalna Europa (200 mlrd. €) kroz koji se financira vanjsko djelovanje, humanitarna pomoć i proširenje, uz poseban fond za oporavak Ukrajine.
Uz to, uvode se novi vlastiti izvori prihoda, pojednostavljuju se procedure i naglasak stavlja na financiranje temeljeno na rezultatima.
Što to znači za obrtnike?
Za mikro i mala poduzeća novi VFO otvara značajne mogućnosti, ali i izazove. Pruža veću dostupnost sredstava za digitalizaciju, energetsku učinkovitost i razvoj vještina te snažniju podršku regijama u razvoju. Istodobno postoji rizik da spajanje različitih programa i koncentracija sredstava na velike projekte smanji izravnu vidljivost i pristup obrtnika europskim fondovima.
Stav HOK-a
Hrvatska obrtnička komora ističe da se u provedbi novog VFO-a mora jasno prepoznati i ojačati uloga obrtnika. To znači jednostavniji pristup sredstvima, smanjenu administrativnu složenost i brže procedure dodjele sredstava. Potrebni su posebni programi namijenjeni obrtnicima te mikro i malim poduzećima, kako bi se osiguralo financiranje isključivo za manje subjekte i spriječilo da izgube priliku u odnosu na velike.
Jednako je važno ulagati u razvoj vještina i digitalizaciju, kroz obrazovanje, cjeloživotno učenje i podršku digitalnoj transformaciji obrtnika i poduzetnika, kako bi mogli ravnopravno pratiti zelenu i digitalnu tranziciju. Poseban naglasak treba staviti na regionalnu ravnotežu, odnosno usmjeravanje sredstava i na lokalne i ruralne zajednice, gdje obrtnici i mala poduzeća imaju ključnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i društvene kohezije.
Zaključno, raspodjela sredstava u novom financijskom razdoblju mora biti oblikovana tako da obrtnicima i malim poduzetnicima u Hrvatskoj osigura ravnopravan i pravedan pristup fondovima, jer upravo oni čine temelj gospodarskog i društvenog razvoja.
